Iz NA(R)VIKe: Trebam longetu za jezik – norveški

Otkako sam u rujnu prošle godine završila fakultet, moram priznati da sam počela osjećati nostalgiju za učenjem. Zato sam jedva dočekala početak tečaja norveškog jezika. Kupila sam lijepu, veliku bilježnicu, kemijske olovke u bojama, dobila udžbenik i vježbanicu te nadobudno poput prvašića prije tri tjedna krenula u nove pobjede. Nakon skoro deset sati hrvanja s ovom germanskom tvorevinom, shvatila sam da će mi uskoro trebati longeta za jezik.

IMG_1913
Volonteri marljivo uče prije odlaska na novi sat.

Inače nemam problema sa svladavanjem stranih jezika, ali iz nekog razloga ne volim njemački. Možda zato što sam bila primorana učiti ga osam godina u školi, a nisam nailazila na pretjerano drage mi profesorice pa je to sve bilo reda radi. Norveški je, pak, jezik miks engleskog i njemačkog samo s puno nelogičnijom gramatikom i težim izgovorom. Nadam se da u ovih devet mjeseci u Narviku neću imati potrebu upotrijebiti ‘organizacija za ljudska prava’ ili u prijevodu menneskerettighetsorganisasjonene. Dovoljno mi je što se moram boriti s devet samoglasnika (a, e, i, o, u, y, æ, ø, å) i najkompliciranijim načinom čitanja vremena s kazaljki na satu.

Prvi sat naš učitelj Martin, 74-godišnji umirovljeni profesor norveškog jezika, pokušao nam je objasniti zašto je važno da naučimo pravilno izgovoriti sve samoglasnike. Pogubili smo se već kod slova ‘o’ kad smo shvatili da ga izgovaraju kao ‘u’. Zašto pobogu to radite? Ako većina normalnog svijeta ta dva slova čita na isti način, zašto baš Norvežani moraju biti posebni. Ili što bi rekla moja majka, nije dobro izdvajati se iz mase. Kako izgovoriti ove što se smiješno pišu, neću vam ni pokušavati objasniti. A nije bilo lako ni jadnom Martinu dva sata u komadu slušati petero neznalica kako kao papagaji uporno puštamo čudne glasove bez da izgovorimo baš onaj koji on od nas traži.

No ostavimo sad samoglasnike sa strane. Norvežani su stvorili problem i s vremenom. Zašto jednostavno reći da je 12 i 20 sati, kako bi to bilo po naški, kad je moguće zakomplicirati stvar i govoriti da je deset do pola jedan (ti på halv ett). Ma neka im bude, i preko toga ću prijeći, ali nikad mi neće biti jasno zašto primjerice u jednoj riječi imaju po tri slova ‘g’ kad isto nikad ne izgovaraju. Zašto imaju određeni i neodređeni oblik imenica u jednini i množini, pa onda još dodaju dvostruku određenost (nešto poput ‘ovaj taj automobil’). Rezultat svega toga jest činjenica da kad vidite ili čujete riječ ne znate je li imenica, glagol u prezentu, jednina ili množina i što bi uopće s njom trebali napraviti.

S druge strane Norvežani ne znaju što je konjugacija glagola pa koriste isti oblik za sva lica. Kao da mi govorimo ja učim, ti učim, on učim… Dobro, tko o čemu, ja o gramatici, a upravo je moj jezik jedan od težih kad je su u pitanju gramatičke zavrzlame.

IMG_1818
Samo mi nedostaje kockasta torba u koju mogu cijela stati i eto ga – repriza mojih prvih školskih dana.

Ali taj izgovor, taj izgovor će me doći glave. Nekoliko puta sam imala osjećaj da ću doslovno slomiti jezik. No kad bolje pogledam, imam sreće što učim norveški, a ne primjerice estonski ili češki. Estonci su pacijenti kad je gramatika u pitanju jer primjerice imaju 14 padeža, a mnoge riječi čine isključivo samoglasnici. Najsmješnije mi je bilo škicnuti Käbi na Facebook profil i skužiti da je ‘timeline’ na njenom jeziku ‘ajajoon’. Pa kako da te ozbiljno shvatim!?

Ne bih se baš proslavila ni s učenjem češkoga. Između onih milijun slova u abecedi nalazi se i nemoguće slovo Ř (izgovara se kao ‘rž’, ali u jednom glasu, što meni nije pošlo za rukom tijekom četverosatne vožnje express brodom do Balestranda).

Dobra stvar je što nas je samo petero na tečaju pa nam učitelj svima posvećuje dovoljno vremena. Tko zna možda uskoro ne bude ‘Jeg snakker ikke norsk’ (Ne pričam norveški) jedina rečenica koju ću izgovarati pred starim Norvežanima koji mi se iz nekog razloga rado obraćaju u trgovinama. Rekla, ne rekla, da ne razumijem jezik, nema veze oni se sa mnom dobro napričaju. Možda me prati glas da sam dobar sugovornik jer se smijem i kimam glavom na sve što kažu.

 

 

Oglasi

2 thoughts on “Iz NA(R)VIKe: Trebam longetu za jezik – norveški

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s